Kratka skripta iz uvoda u filozofiju


Filozofija je znanost koja proučava sve što postoji.

-ona djeluje radi znanja a ne radi koristi

-naziv dolazi od grčkog jezika; filos- ljubav i sofos- mudrost

-filozofija je slobodna znanost

-temeljni preduvjeti filozofije jesu: čuđenje, divljenje, znatiželja i sumnjanje

-filozofirati znači sumnjati

-filozofija  ima razvoj ali ne i napredak

 

Filozofske grane su:

-metafizika, ontologija, filozofska antropologija, filozofija spoznaje (gnoseologija), etika, estetika, logika, filozofija prirode (kozmologija), filozofska teologija (teodiceja)

 

Metafizika je grana filozofije koja proučava biće kao biće sve što mu kao takvomu pripada

-grč. meta ta fisika (nešto iznad prirode)

-temeljne činjenice metafizike su:

 – biće (ens) – to je ono što jest i što na sve načine postoji

 – bit (essentia) – je temeljni princip bića, to je ono što čini biće, njegov sadržaj

 – bitak (esse) – je ono što je potrebno da bi biće bilo biće

-Toma Akvinski kaže da biće ima 4 svojstva; ono je lijepo, vjerno, istinito i dobro

-Metafizika ima materijalni i formalni oblik; materijalni čini cjelokupna stvarnost, a formalni čini biće ukoliko ono jest

-razlikujemo bića na slijedeće podjele:

 -živa i neživa

 -razumska i nerazumska

 -duhovna i materijalna

 -nužna i nenužna

 

Onotlogija je opća metafizika, srž metafizike

-bitak je ukupnost svega što jest, nešto što u sebi postoji

-koncepcije kakav bitak može biti:

 1. monizam (jedno načelo)

 2. dualizam (dva oprečna načela)

 3. pluralizam (više načela)

-teorije o bitku:

 1. materijalizam – bitak je materija, a duh je sekundaran

 2. idealizam – ideja kao osnova svega

 

Filozofska antropologija je grana filozofije koja odgovara na pitanje što je čovjek i po čemu se razlikuje od drugih bića

-čovjek je razumsko biće koje svojim razumom nadilazi materijalno ograničeno ovdje i sada te dolazi do shvaćanja općeg i nužnog

-razum čovjeku omogućava da upravlja svjesno, da zna što i zašto radi

-osoba je definirana po razumu i slobodnoj volji

-osobine osobe:

 1. racionalnost (sposobnost za apstraktno mišljenje koje nadilazio ono što je neposredno prisutno ovdje i sada)

 2. samosvijest

 3. vladanje sobom i svojim aktivnostima

-tri najpoznatija antropologa su M. Scheller, H. Plessner, A. Gehlen

 

 

 

 

Gnoseologija je filozofija spoznaja

-spoznaja je utvrđivanje istine, a njen rezultat je znanje

-utemeljio John Locke u 17. st.

-proučava sposobnost i domet ljudske spoznaje

-čin spoznavanja očituje se u trima elementina:

 1. subjekt koji spoznaje

 2. objekt koji spoznajemo

 3. čin spoznavanja

-proizlazi iz Kantovog pitanja „što mogu znati?“

-dvije struje filozofa postoje u gnoseologiji:

 1. oni koji smatraju da prvo spoznajemo a potom analiziramo

 2. oni koji smatraju da prvo analiziramo a onda spoznajemo

-teorije gnoseologije:

 1. EMPIRIZAM – spoznaja je stečena a ne urođena (iskustvom), J.L.

 2. SENZUALIZAM – osjetno iskustvo je izvor spoznaje

 3. RACIONALIZAM – R. Descartes, Spinoza, razum je izvor spozanje

 4. KRITICIAM – Immanuel Kant, kritička sinteza empirizma i racionalizma, spoznaja je sinteza sadržaja i oblika

 5. INTUICIONIZAM – izvor spozanje je intuicija

 6. IRACIONALIZAM – nerazumski izvor spoznaje; voluntarizam i misticizam

-podjela gnoseologije s obzirom na doseg i vrijednost:

 1. DOGMATIZAM – istina se uvijek može utvrditi

 2. SKEPTICIZAM – nikako nije moguće spoznati objektivnu istinu

-teorije istina:

 1. klasična teorija (istina je slaganje misli i stvari)

 2. istinito je ono što je životno korisno

 3. istina je u samom sudu

 4. istina je slaganje predmeta sa samim sobom

 5. istina je čovjek

 

Etika je filozofija morala

-moral je skup nepisanih pravila i običaja koji određuju međuljudske odnose i ponašanje s obzirom na pitanje dobra i zla

-tri temeljne moralne vrijednosti su: dobro, pravedno i ispravno

-moralno djelovanje se u društvu potvrđuje idealnim sankcijama: odobravanjem i prijeporom

-savjest je osjećaj moralne odgovornosti i sposobnost prosuđivanja postupaka dobrim ili zlim

-podjela etičkih teorija s obzirom na moralno djelovanje:

 1. eudajmonizam – ostvarivanje sreće i radosti kao najvišeg ljudskog dobra

 2. hedonizam – uživanje u životu i strastima

 3. utilitarizam – ostvarivanje dobra za što veći broj ljudi

 4. perfekcionizam – usavršavanje i težnja prema savršenstvu

-Kant piše kategorički imperativ

 

Estetika je filozofija lijepoga ili filozofija umjetnosti

 -ona ispituje bit, uvjete i kriterije, stvaranja, doživljavanja i prosuđivanja lijepog

 -Platonova ideja lijepog zauzima visoko mjesto ideja u hijerarhiji svijeta a glasi: „umjetnost je oponašanje lijepih stvari koje su kopije ideja“

-Schelling, Nietschze, Kant, Hegel

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s