Sociologija i povijest

Klasici sociološke teorije (skripta): Saint-Simon, Comte, Tocqueville, Marx, Durkheim, Pareto

· Sociologija ima vrlo razvijen odnos prema prošlosti i prema prošlim idejama. · Nekoliko je modernih stajališta spram klasičnih socioloških teorija: Stajalište ignorancije (klas. soc. teorije su zastarjele, potrebni su novi pojmovi i koncepti, društvo 21. st. je drugačije od društva 19. st., funkcionalizam Talcotta Parsonsa kao fuzija klas. soc. teorija se pokazao nevaljanim, sociologija… Continue reading Klasici sociološke teorije (skripta): Saint-Simon, Comte, Tocqueville, Marx, Durkheim, Pareto

Oglasi
Analize književnih djela

Molière: Škrtac

Škrtac – analiza književnog djela A. Pravilo vjerodostojnosti: istini nalik B. Pravilo doličnosti: likovi i radnja su mogući, Škrtac je realističan jer je smješten u suvremeni građanski svijet; neuspjeh jer je vrijeđao ukus publike C. Pravilo književnih rodova: (satirična) niska komedija (po uzoru na Plautovu Aululariju i talijanske farse); komedija karaktera, komedija intrige Jedinstvo radnje: ostvareno… Continue reading Molière: Škrtac

Kreativni eseji

Apsurdna književnost Alberta Camusa: Mit o Sizifu

Apsurdna književnost Alberta Camusa – Mit o Sizifu seminarski rad © Franjo Pešut i croknight925.wordpress.com, 2016. Sva prava pridržana. Uvod Mit o Sizifu filozofski je esej Alberta Camusa napisan u jeku Drugog svjetskog rata, 1942. godine. Albert Camus kroz ovaj esej uvodi koncepciju svoje filozofije apsurda koja se bavi temom čovjekovog uzaludnog traženja smisla, jedinstva… Continue reading Apsurdna književnost Alberta Camusa: Mit o Sizifu

Kreativni eseji

Psihoanalitičko tumačenje Shakespeareovog Hamleta

Psihoanalitičko tumačenje Hamleta seminarski rad © Franjo Pešut i croknight925.wordpress.com, 2015. Sva prava pridržana. Uvod William Shakespeare (1564. – 23. travnja 1616.), rođen u Stratford na Avonu, najpoznatiji je engleski književnik, a bez sumnje i jedan od najpoznatijih književnika cjelokupne svjetske književnosti. Premda se o njegovom osobnom životu malo zna, pored činjenice što je bio… Continue reading Psihoanalitičko tumačenje Shakespeareovog Hamleta

Filozofija

Arthur C. Danto: Preobražaj svakidašnjeg

Umjetnička djela i puke realne stvari · Glavna težnja Dantove knjige je definirati umjetnost. · Za Danta pojava Warholovih Brillo kutija predstavlja završetak povijesti umjetnosti. Ona se nije zaustavila, već je prešla u neku vrstu svijesti o samoj sebi i pretvorila se u svoju vlastitu filozofiju. · Priroda filozofske granice je nejasna s obzirom da… Continue reading Arthur C. Danto: Preobražaj svakidašnjeg

Analize književnih djela

Molière: Mizantrop

Mizantrop – analiza književnog djela A. Pravilo vjerodostojnosti: istini nalik B. Pravilo doličnosti: likovi i radnja su mogući C. Pravilo književnih rodova: visoka komedija (parodija tragedije), istodobno drama i satira; komedija karaktera Jedinstvo radnje: ostvareno Vrijeme radnje: početak 17. stoljeća; nekoliko sati Mjesto radnje: Pariz, Celimenina kuća (salon) Jedinstvo tona: formalno 5 činova, pisano stihom… Continue reading Molière: Mizantrop

Filozofija

Aristotel: Pjesničko umijeće

Dio 1. Aristotel u svojoj Poetici raspravlja o pjesničkom umijeću (književnosti), njegovim vrstama, funkcijama, fabuli (mythos), pjesničkim postupcima (poiesis), uspješnosti (ljepota) te dijelovima koji sastavljaju djelo. Pod pojam oponašanja (mimesis) Aristotel svrstava ep, tragičko pjesništvo, komediju, ditiramb te sviranje na fruli i citri. Potonje vrste razlikuju se prema tri aspekta: Što oponašaju različitim sredstvima Što… Continue reading Aristotel: Pjesničko umijeće

Povijest književnosti

Povijest svjetske književnosti, 6. dio: Klasicizam

U šestom dijelu povijesnog pregleda svjetske književnosti bavit ćemo se ponajviše francuskim klasicizmom i prosvjetiteljstvom. Klasicizam i prosvjetiteljstvo ·        U razdoblju klasicizma popularan je Descartesov termin „racionalizam“, vjera u razum i logičko zaključivanje te obnovu antičkih uzora. Nicolas Boileau piše „Pjesničko umijeće“. ·        Jedan od glavnih književnih pothvata toga doba bila je izrada „Enciklopedije“ u… Continue reading Povijest svjetske književnosti, 6. dio: Klasicizam

Povijest književnosti

Povijest svjetske književnosti, 5. dio: Barok

Peti dio povijesnog pregleda razdoblja svjetske književnosti donosi nam priču o baroku I pojavi novih književnih pravaca. Barok ·         Naziv „barok“ potječe od španjolske riječi „barrueco“, odnosno portugalske „barooco“, koje znače nepravilan, neobrađen biser. Njemački teoretičar likovnih umjetnosti, Heinrich Wölfflin, zaslužan je za uspostavljanje distinkcije između renesanse i baroka. U vremenu baroka, renesansnu racionalnost zamjenjuje… Continue reading Povijest svjetske književnosti, 5. dio: Barok

Povijest književnosti

Povijest svjetske književnosti, 4. dio: Renesansa

U četvrtom nastavku povijesnog pregleda svjetske književnosti bavimo se renesansom I djelima koja su se pokazala presudnima za daljnji razvoj književne povijesti. Renesansa ·         Renesansi, kao kulturnoj epohi prethodi humanizam koji se javlja u 13. i 14. stoljeću i koji se zasniva na uvjerenju da se ponovnim otkrićem antike, te studiranjem antičke književnosti može postići… Continue reading Povijest svjetske književnosti, 4. dio: Renesansa