SKRIPTA IZ BIOLOGIJE: SUSTAV SPOLNIH ORGANA, RAZMNOŽAVANJE, KONTRACEPCIJA, ŽIVČANI SUSTAV

 

SUSTAV SPOLNIH ORGANA

-omogućuje razmnožavanje i stvaranje potomstva

-pubertet – razdoblje spolnog sazrijevanja čovjeka

-primarna i sekundarna obilježja puberteta:

-fizičke promjene: (u dječaka) mutacija glasa, povećanje mišićne mase, rast brade i dlaka, rast spolnih organa, (u djevojčica) rast dojki, rast dlaka oko spolnih organa, stvaranje potkožnog sloja masnog tkiva

-fiziološke promjene: (u dječaka) proizvodnja sperme, polucije, (u djevojčica) menstruacije

 

 

MUŠKI SPOLNI ORGANI:

 

vanjski: penis (spolni ud), mošnja (skrotum)

unutarnji: mokraćno-spolna cijev, sjemenovod, testisi, prostata

 

TESTISI

-muške parne spolne žlijezde, nalaze se u mošnji

-građeni su od sjemenih kanalića i intersticijskih (Leydigovih) stanica.

-gonadotropni hormoni iz adenohipofize stimuliraju intersticijsko stimulacijske (ICSH) hormone za sintezu novih hormona (androgenih i testosterona) i folikulostimulacijske (FSH) hormone za spermatogenezu

-pasjemenici (epididymis); obavijaju sjemenike i u njima sazrijevaju spermiji gdje dobivaju pokretljivost, djelomično se pohranjuju i dobivaju hranu

-kriptorhizam – poremećaj nespuštenih testisa

 

SJEMENOVOD

-cijev koja povezuje sjemenike sa prostatom

-nakon izlaska iz prostate se spaja sa mokraćnom cijevi

-sadrži hranjive tvari za transport spermija

 

PROSTATA

-kestenjača, bulbouretalne (Cowperove) žlijezde)

-sustav od tri muške spolne žlijezde

-omogućuje potpuno sazrijevanje spermija

-proizvodi sjemeni sekret koji sadrži fruktozu, aminokiseline i enzime

-sjemeni sekret je lužnata tekućina čiji je pH 7-8, ta lužnatost omogućuje neutralizaciju kiselih sokova i sluzi u rodnici žene prilikom oplodnje

 

SPOLNI UD (PENIS)

-građen je od spužvastog tkiva, cjevastog je oblika

-služi za izlučivanje mokraće i izbacivanje sperme u ženske spolne organe

-glavić penisa (glans penis) sadrži mnogo živčanih osjetilnih stanica koje prilikom spolnog čina omogućuju povećani protok krvi kroz penis (erekcija)

-erekcija omogućuje ulazak penisa u rodnicu žene

-prepucij – kožna prevlaka na glaviću penisa

-fimoza – suženje prepucija

 

SPERMA

-alkalična mliječna tekućina

-sadrži fruktozu, aminokiseline, enzime i limunsku kiselinu

-spermiji – spolne muške stanice

-dijelovi: glava, vrat i rep

-glava (akrosom), veličine 60 μm sadrži enzim akrozim koji otapa pelucidnu ovojnicu jajne stanice

-vrat – građen od centriola i mitohondrija

-prosječni ejakulat (izljev sperme) u muškaraca iznosi oko 3,5 mL

-1 mL ejakulata sadrži 120 milijuna spermija

-ukoliko taj izljev sadrži manje od 20 milijuna spermija, muškaraca smatramo sterilnim

 

BOLESTI MUŠKOG SPOLNOG SUSTAVA

-rak prostate

-rak testisa

-kriptorhizam

-upale (higijenske zbog nečišćenja smegme), prehlada; upala mokraćne cijevi i mjehura

 

 

 

ŽENSKI SPOLNI ORGANI:

-vanjski: stidnica (vulva), klitoris (dražica)

-unutarnji: rodnica (vagina), cerviks (grlić maternice), maternica, jajovodi, jajnici (ovariji)

 

JAJNICI (OVARIJI)

-ženske parne spolne žlijezde

-nalaze se u trbušnoj šupljini iznad gornjeg ruba maternice)

-gonadotropni hormoni (GTH) potiču lučenje luteinizacijskih hormona (LH) koji sintetiziraju estrogen i progesteron, te folikulostimulacijskih hormona (FSH) koji uzrokuju proizvodnju jajnih stanica

 

JAJOVODI

-parni organi (po jedan za svaki jajnik)

-organi cjevastog oblika sa ljevkastim proširenjima prema ovarijima

-građeni su od trepetljikavog epitela koji omogućuje prijenos jajne stanice od jajnika do maternice

-luče sluzavi sekret koji hrani jajnu stanicu

 

MATERNICA (UTERUS)

-plosnati organ sa debelim mišićnim stijenkama (miometrij)

-dužine 6-7 cm i težine 50 g prije oplodnje, može sezati i do 50 cm i težine 1,5 kg

-smještena u trbušnoj šupljini između mokraćnog mjehura i rektuma

-građena od dna, tijela i grlića (cervix)

-unutarnja stijenka maternice (endometrij) u trudnoći stvara posteljicu (placentu), dok tijekom menstruacijskog ciklusa se zadebljava i ljušti što uzrokuje krvarenje

 

RODNICA (VAGINA)

-elastična cjevasta tvorevina duljine 7 do 11 cm

-povezuje vrat maternice sa vanjskim spolovilom

-vrlo fleksibilna i rastezljiva tokom trudnoće za koje stvara porođajni kanal

-sadrži himen – opnu koja štiti otvor rodnice

 

DRAŽICA (KLITORIS)

-neparni ženski spolni organ izgrađen od spužvastog tkiva

-sadrži puno osjetilnih stanica koje uzrokuju zadovoljstvo prilikom spolnog čina

-analogna muškom spolnom organu (penisu)

 

STIDNICA (VULVA)

-vanjskih ženskih spolni organ

-sastoji se od velikih i malih usana, otvora rodnice, otvora mokraćne cijevi i dražice)

 

JAJNA STANICA

-tijekom života tijelo žene proizvede 400 – 500 jajašaca

-nastaje pod utjecaje FSH hormona i oogenezom zametne stanice

-stadiji razvoja: primarni folikul, sekundarni folikul, Graafov mjehurić

-razdoblje ovulacije: spuštanje jajne stanice u maternicu

-zbog prevelikog tlaka, Graafov Mjehurić puca preko trepetljikavog epitela putuje prema maternici

-žuto tijelo (corpus luteum) je stanično tijelo koje se nalazi oko jajne stanice i upija masti i žuti pigment lutein, a sintetizira progesteron i estrogen

-bijelo tijelo (corpus albicans) nastaje raspadanjem žutog tijela ispuštanjem masti i pigmenata, 12 dana nakon ovulacije ukoliko nije došlo do oplodnje. Vezivno tkivo potom ispunjava mjesto bijelog tijela i stvara ožiljak na jajniku.

 

MENSTRUACIJSKI CIKLUS

-ili ovulacijski ciklus je periodički mjesečni ciklus

-kod žena se javlja pojavom menarhe (prve menstruacije) i traje sve do razdoblja klimakterija

-traje prosječno oko 28 dana

-razlikujemo tri faze:

 -FOLIKULARNA FAZA – je faza pri kojoj dolazi do ljuštenja unutarnje stijenke maternice i pojave krvarenja. U to vrijeme počinje se razvijati nova jajna stanica

 -OVULACIJSKA FAZA – je faza u kojoj dolazi do pucanja Graafovog folikula i izbacivanja jajne stanice u jajovod (2-3 dana)

 -SEKRECIJSKA FAZA – faza pri kojoj jajnici povećavaju sekreciju hormona estrogena i progesterona, zadebljanje stijenki maternice (endometrija) za prihvat embrija, pri kraju faze ljuštenje i menstruacija

-neposredno prije ovulacije bazalna temperatura tijela žene se povećava za otprilike 0,2 do 0,4 stupnja celzija. Na praćenju bazalne temperature se bazira Knaus-Oginova kontracepcijska metoda.

 

BOLESTI ŽENSKOG SPOLNOG SUSTAVA

-rak jajnika

-rak grlića maternice

-rak dojke

 

 

KONTRACEPCIJSKE METODE

-kontracepcijske pilule

-spirala (unutar materični sustav)

 

-kondom

-dijafragma

-spermicidna sredstva

-vazektomija (sterilizacija)

 

-apstinencija

 

OPLODNJA

-ili fertilizacija

-započinje spajanjem spermija i jajne stanice u 1/3 jajovoda

-spermij akrozimom otapa zonu pelucida jajne stanice i penetrira, nakon toga jajna stanica se zadebljava i sprječava ulazak drugi spermija

-u vremenu ovulacije žena je sposobna zatrudnjeti, spermij je aktivan 12 – 72 h, dok je jajna stanica aktivna 24 – 48 h nakon ovulacije

-oplođena jajna stanica ili zigota potom putuje u maternicu 4-5 dana i tamo se spaja sa unutarnjom stijenkom maternice (endometrijom) gdje dalje nastavlja rast i razvoj

-STADIJI RAZVOJA: 1.zigota (oplođena jajna stanica)

                                  2. brazdanje (miotičke diobe zigote)

                                  3. morula (dud; murva, 32-64 stanice, puna kugla)

                                  4. blastula (pojava embrioblasta i trofoblasta)

                                  5. gastrula (pojava zametnih listića)

-zametni listići: EKTODERM – razvitak kože, živčanih stanica

                            MEZODERM – razvitak srca, žila, kostiju, slezene, mišića

                            ENDODERM – razvitak pluća, gušterače, probavnih organa

- plod se do 3. mjeseca naziva embrij, a potom fetus

 

-posteljica (placenta) – tvorevina izgrađena od trofoblasta i decidua stanica maternice

 -opskrbljuje fetus hranjivim tvarima preko iz majčinog organizma

 -krvotok majke i zametka se ne miješaju već do izmjene dolazi u posebnim proširenjima u endometriju koje nazivamo lakunama

-iz embrioblasta se razvijaju embrionalne ovojnice: žumančana vreća, alantois, korion i amnion (vodenjak)

 

-porođaj – odvija se približno 280 dana nakon posljednje menstruacije

-razlikujemo tri porođajna doba: prvo porođajno doba: pritisak glave djeteta na vrat maternice uzrokuje podražaje koji aktiviraju lučenje hormona oksitocina koji

uzrokuje pojavu ritmičnih kontrakcija mišića u tijelu majke (trudovi) čime dolazi do pucanja vodenjaka (amniona)

                                                           drugo porođajno doba: čini istiskivanje ploda iz maternice kroz porođajni kanal uz pomoć ritmičnih kontrakcija maternice

                                                                              treće porođajno doba: ljuštenje placenta, pad razine oksitocina, estrogena i progesterona, početak laktacije uz pomoć hormona

prolaktina, lučenje kolostruma (dojenje)

 

-babinje – razdoblje oporavka koje traje 4 – 5 tjedana

 

 

 

 

ŽIVČANI SUSTAV

-obavlja nadzornu ulogu u organizmu, kontrolira kontrakcije mišića, održavanje ravnoteže i izlučivanje hormona radi održavanja homeostaze

-živčani sustav ima nadzornu, regulatornu, koordinativnu ulogu

-glija stanice – nadomještaju i hrane oštećene živčane stanice, ispunjavaju stanični međuprostor

 

-živčani sustav djelimo na: 1. osjetni (senzorni) i motorički (pokretački)

                                                2. središnji i periferni

                                                3. voljni i autonomni

 

-NEURON je osnovna građevna jedinica živčanog sustava

-živčana stanica je građena:  - od dendrita (kratkih izdanaka) koji primaju živčane impulse

                                                    - staničnog tijela sa jezgrom i jezgricom

                                                    - aksona (dugog izdanka)

                                                    - sinapse

 

 

-AKSON – je dugi izdanak neurona koji prosljeđuje živčane impulse

               - Schwannova tjelešca koja se nalaze u aksonu izgrađuju mijelinsku ovojnicu

               - mijelinska ovojnica omogućuje promjenu električnog potencijala na stijenkama aksona I skokovito prenošenje električnih impulsa

              - Ranvierovi prstenovi (suženja) su područja na aksonu koja imaju konstantan el. potencijal

 

Kako se prenose električni impulsi?

1.      električni podražaj u obliku longitudinalnog vala kreće iz staničnog tijela neurona

2.      unutarnja strana membrane ima membranski (neutralni potencijal) koji iznosi -70 mV, širenjem vala membrana biva podražena što uzrokuje ulazak velikog broja natrijevih kationa sa vanjske strane membrane unutra

3.      membranski se potencijal naglo mijenja u pozitivnom smjeru sa -70 mV na +30 mV, ta nagla promjena je aktivni potencijal, ili tzv. faza depolarizacija koja poput domino efekta pronosi živčani impuls duž aksona

4.      nakon faze depolarizacije nastupa faza repolarizacije pri kojoj natrij-kalijske crpke izbacuju katione ponovno izvan membrane aksona

 

-SINAPSA – je veza između krajeva aksona jednog i dendrita drugog neurona

                  -razlikujemo pokretačke (ekscitacijske) i potiskivačke (inhibicijske)

                  -kemijskim putem prenosi podražaj između živčanih stanica

                  -neurotransmiteri koje sintetiziraju neuroni preko sinaptičke pukotine prenose podražaj

                  -dopamin, noradrenalin, GABA i još 50 drugih kemijskih spojeva služe kao neurotransmiteri

                  -neurotransmiteri difundiraju preko membrana aksona i vežu se na receptore na membranama dendrita

 

 

 

 

 SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV

 

-čine mozak i leđna moždina

-mozak se sastoji od velikog mozga, malog mozga, međumozga (moždanog debla) i produljene moždine

 

VELIKI MOZAK

-smješten je u lubanjskoj šupljini

-veliki mozak građen je od dvije polutke (hemisfere) međusobno povezane žuljevitim tijelom,

-izvana je građen od sive tvari, a iznutra od bijele

-razlikujemo čeoni, sljepoočni, tjemeni i zatiljni režanj (lobus)

-kora velikog mozga omogućuje pamćenje i pohranu informacija (trenutno, kratkotrajno i dugoročno)

-u velikom mozgu se nalaze centri za govor, računanje, emocije, kreativnost itd.

-evolucijski najmlađi i najnapredniji dio mozga

-likvor omeđuje mozak, hrani ga i čuva od udaraca (suspenzija)

 

MALI MOZAK

-nalazi se ispod velikog mozga u lubanjskoj jami

-također je građen od dvije hemisfere i moždanih vijuga (nabora)

-u njemu se nalaze centri koji održavaju ravnotežu i važni su za motoriku i pokrete

-održava tonus (napetost) mišića i sudjeluje u izvođenju brzih usklađenih pokreta

 

MEĐUMOZAK (MOŽDANO DEBLO)

-dio mozga koji se nalazi u sredini lubanje, ispod dviju hemisfera velikog mozga

-sadrži talamus i hipotalamus (centar koji je iznimno važan je nadzire rad endokrinog sustava, kontrolira izlučivanje različitih vrsta hormona i sudjeluje u održavanju homeostaze)

 

PRODULJENA MOŽDINA

-je izdanak moždanog debla

-izvana je građena od bijele, a iznutra od sive tvari

-u njoj se nalaze centri za održavanje krvnog tlaka, disanja i rada srca

-evolucijski najstariji dio mozga

-nastavlja se na kralježničnu moždinu

 

LEĐNA (KRALJEŽNIČNA) MOŽDINA

-dio središnjeg živčanog sustava

-nije dio mozga

-iznutra je građena od sive tvari, a izvana od bijele

-nalazi se unutar kralježnice, te „pliva“ u cerebro-spinalnom likvoru

-provodi informacije (električne impulse) od mozga prema perifernim živcima i obrnuto

 

PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV

 

-čine ga 12 pari moždanih živaca

-čine ga 31 par živaca kralježnične moždine (8 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih i 1 trtični)

-svaki par živaca ima prednji i stražnji živac, prednji nazivamo motorički, a stražnji osjetni živac

-nesvjesni dio perifernog ž. sustava zove se još autonomni živčani sustav

-autonomni živčani sustav čine simpatički i parasimpatički krug živaca

-simpatikus ubrzava rad srca, inhibira lučenje sline, probavu, luči adrenalin, potiče ejakulaciju

-parasimpatikus usporava rad srca, potiče širenje crijeva i probavu, steže dušnice, uzrokuje erekciju

 

Refleksi – brze, nesvjesne, svrsishodne, nenaučene motoričke reakcije na primljeni podržaj bez sudjelovanja kore velikog mozga.

-refleksni luk – čine osjetilni i motorički neuron te međuneuron

-prirodni refleksi su gutanje, kašljanje, kihanje itd.