Glazbena kultura–srednji vijek, renesansa, barok


Glazbena kultura – ponavljanje uoči ispita znanja

Srednji vijek

-traje od 476.g. do 15. st. (točnije 1492.g.)

-dijelimo ga na rani,razvijeni i kasni srednji vijek

-predromanika od 7.st. do 10., prava romanika od 10. st. do 11.

-gotika traje od 12., pa sve do 14. stoljeća

-dominacija Crkve kao organizacije, mnogobrojni samostani, svećenici…

-razvitak poljoprivrede, gradova i dvoraca u unutrašnjosti europskog kontinenta

-Perotinus i Leoninus: „Viderunt omnes“

-najistaknutiji glazbeni oblici su crkveni, to su misa, gregorijanski korali i motet

-misa je višestavačna glazbena vrsta koja se vrši tokom svete mise u crkvama

-misa se sastoji od „Kyrie Eleison“, „Gloria in excelsis Deo“, „Credo in unum Deum“, „Sanctus Benedictus“ i „Agnus Dei“. U početku misa je bila jednoglasna, a kasnije postaje višeglasna polifona skladba

-popularni su i gregorijanski korali – pjesme na latinskome jeziku sa biblijskim i crkvenim temama, jednoglasni, neovisni o tradiciji naroda, lako pamtljivi i jednostavni za naučiti kako bi i puk mogao pjevati pjesme, pjevaju se

„a capella“ – bez glazbene pratnje, mogu se pjevati silabički ili melizmatički

-u srednjem vijeku razvijaju se i oblici pjevanja poput organuma (više glasova sinkronizirano pjeva jednu dionicu pjesme dok u pozadini jedan glas drži isti ton cijelo vrijeme) i kanon (višeglasno pjevanje sa kasnijim izvođenjem dionica pjesme)

-pravo višeglasje nastupa u 13. stoljeću

-Gillanme de Machaut: „Misa Notre Dame“

Renesansa

-je umjetničko razdoblje od 15. do 16. stoljeća

-ističe ga preporod kulture, trgovine, ekonomije, slikarstva, glazbe, arhitekture i drugih umjetnosti

-Filippo Bruneleschi – Firentinska Camerata

-Leonardo da Vinci (inženjer, umjetnik), Michelangelo, Rafelo, Donatelo, Boticelli, Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac

-talijansku glazbenu postavu predstavljaju Giovanni Pierluigi da Palestrina, Giovanni Gabrielli, Luca Marenzio, Gesnaldo da Venosa, Claudio Monteverdi, belgijsku Orlando di Lasso, englesku Thomas Morley i Orlando Gibbons, a hrvatsku Julije Skjavetić, Dinko Jelić, Andrija Motovunjanin, Franjo Bosanac

-od pisaca tada se ističu Dante (Božasnka komedija), Petar Hektorović, Petar Zoranić, Hanibal Lucić, Marin Držić, Marko Marulić

-instrumenti renesanse su viola da gamba (preteča violončela), viela (preteča violine), portativ (prenosive orgulje), psaltir (sličan citri), def (tamburin), frulice, blok flauta

-popularni plesovi, razvija se sve više svjetovna glazba, višeglasje nastaje spontano, plesovi saltarello i estampida

-Moniot d’ Arras: francuski redovnik, napisao preko 1000 pjesama, koristio violu i vielu, napisao je pjesmu „Ce fut en mai“ (Bje jednom u svibnju)

-renesansna višeglasna popijevka- svjetovna glazba, koristila se u kućnim atmosferama ili na zabavama, vjenčanjima itd. Svirali su je i trubaduri, njen višeglasni oblik nastaje spontano, jednostavne su i jednoglasne, kratkog opsega, pjevane uz instrumentalnu pratnju, s vremenom nastaju složeniji oblici poput „villanele“, „frotolle“ i „canzone“.

-madrigal: glazbeni oblik vrlo sličan motetu, melodija jako opisuje tekst, spada u vrstu svjetovne glazbe, pisan je za 4-5 solo glasova, svaki je ulomak teksta zasebna cjelina i ne ponavlja se. Tekstovi su govorili o ljubavima, životnim situacijama itd.

-Orlando di Lasso, napisao popijevku „Ecco“ tipičnu za vrijeme renesanse kada se rabe oblici imitacije, porijeklom iz belgije, mlad je došao u Italiju i tamo pjevao i skladao popijevke, madrigale i motete. Od 24. godine služio je na dvoru Alberchta V.

-motet je najistaknutiji glazbeni oblik srednjega vijeka i renesanse, skladan je za 4-6 glasova, spada u crkvenu glazbu i mogao se izvoditi i mimo svete mise i crkvenih obreda, svaki je ulomak bio cjelina za sebe i nije se više ponavljao, koristi se latinski jezik i pjeva se „a capella“

-misa: slična kao i u srednjemu vijeku, dodaje se višeglasje, najistaknutija glazbena vrsta renesanse, poznata nizozemska škola polifonije, Giovanni Pierlugi da Palestrina najpoznatiji je skladatelj misa. Rodio se u Palestrini nedaleko od Rima, a već od mladenačke dobe pjevao je u papinskom zboru.

Barok

-kontrasti u umjetnostima

-protureformacija i uzdizanje katoličke crkve

-kontrast solista i orkestra, kontrasti u tempu

-usavršavanje insturmenata iz renesanse

-instrumentalno-glazbeni oblici: sonata, suita, koncert i concerto grosso

-vokalno-instrumentalni glazbeni oblici: kantanta, oratorij, opera

-sonata je instrumentalni glazbeni oblik koji se može izvoditi sa jednim instrumentom, dva ista, dva različita ili tri različita. Ima tri stavka i „brzi-polagani-brzi“ tempo

-suita: instrumentalno glazbeni oblik od više stavaka (4): allemande (njem.), courante (fr.), salamande (šp.) i gigue (ir.)- stavci su ujedno i vrste plesova a mogu se izvoditi u brzom ili polaganom tempu, između stavaka mogu se dodati i još zasebni stavci kao menuet, preludij, air

-Johann Sebastian Bach: potječe iz sjeverne Njemačke, pisao je solističke suite, koncerte, sonate, oratorije, kantante, fuge, motete, težio je harmoniji, svirao je na orguljama, težio je vokalno-instrumentalnim skladbama i ritmu, napisao je „Francuske suite“ i „Engleske suite“, „Branderburški koncert“

About these ads

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s